Banane i jetra
Voće je jedno od najzdravijih namirnica za telo, ali i jetru. Za bananu takođe kažemo da je veoma zdravo voće sa brojnim nutritivnim vrednostima. Banana srednje veličine sadrži približno 105 kalorija, 0,4 g masti, 1 mg natrijuma, 422 mg kalijuma, 27 g ugljenih hidrata, 14 g šećera, 3,1 g dijetalnih vlakana, 1,3 g proteina i druge hranjive supstance uključujući vitamine A, C, D, B6, B-12, kalcijum, gvožđe i magnezijum. Osim toga sadrži i visoku količinu šećera i ugljeni hidrata zbog kojih osobe sa hroničnom bolešću jetre i masnom jetrom skeptično dodaju ovo zdravo voće u svoju prehranu.
Da li su banane dobre za jetru?
Za osobe sa hroničnim oboljenjima jetre sve što jedu i piju ima veći uticaj na njihovu jetru, pa su oprezni pri konzumaciji svake hrane. Banana, koja je kritikovana zbog visokog sadržaja ugljenih hidrata i šećera, kada se pogleda šira slika, izvrstan su izbor za one koji imaju problema sa jetrom.
Idealne su kada pokušavate održati kilažu ili smršati, jer su hranjive, zasitne i pomažu u smanjenju apetita. Hranjive materije kojima su banane bogate, kao šta je otporni skrob, kalijum i vlakna, i one koje nedostaju u njihovom nutritivnom profilu, kao masti, holesterol i natrijum, znače da su relativno visoke na lestvici zdravlja jetre.
Budući da su banane slatke, jer sadrže šećer, treba ih jesti umereno. To znači da je dovoljno jesti jednu do dve banana dnevno. Osim toga, treba da odaberete nedovoljno zrele banane za slatku poslasticu koja ima više ocene na lestvici zdravlja jetre.
Glikemijski indeks banane
Banane imaju nizak do srednji rang po glikemijskom indeksu.
Glikemijski indeks (GI) je sistem rangiranja namirnica na lestvici od 1-100 na temelju njihovog efekta na nivou šećera u krvi. Glikemijski indeks < ili = 55 je nizak, 56-69 je srednji, a > = 70 je visok. Što je glikemijski indeks veći, telo brže pretvara ugljene hidrate u glukozu. Stoga je najbolje konzumirati hranu čiji je glikemijski indeks nizak do srednji kako bi se dugoročno izbegao povišen nivo šećera u krvi i dijabetes. Glikemijski indeks nezrele banane je oko 30, dok je zrele banane oko 60; prosečna banana ima glikemijski indeks od oko 51, što je nisko. To znači da, iako sadrže šećer, ne uzrokuju značajno povećanje nivoa šećera u krvi. Međutim, dijabetičari bi trebali da budu oprezni i trebali bi redovno pratiti nivo glukoze u krvi.
Zašto je bitno jesti banane čak i kod oboljenja jetre
Iako, zrela banana ima 14 g šećera, što je otprilike jednako 3,5 kašičica običnog šećera; banana spada u onu hranu čiji je glikemijski indeks nizak do srednji, takođe spada u hranu bez holesterola, sa vrlo niskim udelom masti i vrlo niskim udelom natrijuma, i ima bogate hranjive supstance koje su korisne za jetru. Takođe bi trebao da pomogne u regeneraciji ćelija jetre, poboljšanju imuniteta i zaštiti jetre.
Banane su bogate:
Kalijumom: Srednja banana sadrži oko 422 mg kalijuma. Kalijum ima vazodilatatorni efekat, što je ključno kao i održavanje ishrane sa niskim udelom natrijuma za nizak krvni pritisak.
Banana je bogat izvor kalijuma. Uz vazodilataciju, kalijum takođe pomaže u regulaciji tečnosti koja pomaže u kretanju hranjivih supstanci i otpadnih proizvoda kroz ćelije, čime se smanjuje zagušenje i podržava zdravlje. Nedostatak kalijuma takođe ometa rad jetre.
Dijetalna vlakna: srednja banana sadrži oko 3,1 g dijetalnih vlakana. Poznato je da vlakna regulišu holesterol i nivo šećera u krvi, pa je stoga kao bogat izvor dijetalnih vlakana korisno uključiti bananu u svoju ishranu.
Otporan skrob: Nije loš izbor uključiti bananu u svoju ishranu, naročito zelenu bananu. Bolesti jetre mogu se preokrenuti ako se dijagnostifikuju dovoljno rano i ako se masna jetra može sprečiti ili poništiti smanjenjem apetita i umerenošću glukoze u krvi. Poznato je da banana pomaže u oba slučaja, pa je iz tog razloga veoma dobar izbor dodavanje banane u ishranu čak i kod bolesti jetre.
Rak i banane
Neki dokazi sugerišu da umerena konzumacija banana može biti zaštitna od raka bubrega. Žene koje jedu četiri do šest banana nedeljno prepolovile su rizik od razvoja raka bubrega. Banane mogu biti korisne u prevenciji raka bubrega zbog visokog nivoa antioksidativnih fenolnih spojeva.
Šta se dešava ako pojedemo previše banana?
Ako se jede umereno, nema značajnih nuspojava povezanih sa jedenjem banana. Međutim, prekomerno jedenje voća može izazvati glavobolje i pospanost. Takve glavobolje uzrokuju aminokiseline u bananama koje šire krvne sudove. Prezrele banane sadrže više ovih aminokiselina od ostalih banana. Banane takođe mogu doprineti pospanosti kada se jedu u prekomernoj količini zbog velike količine triptofana u njima. Magnezijum takođe opušta mišiće, što može biti korisno, ali ponekad i rizik.
Banane su zašećereno voće, pa previše konzumiranja može dovesti do karijesa.
Takođe ne sadrže dovoljno masti ili proteina da bi same bili zdrav obrok, ili efikasan međuobrok nakon treninga.
Konzumiranje banana postaje značajno rizično samo ako jedete previše.
Da li je kora od banane jestiva?
Kora od banane nije otrovna, zapravo, jestive su i pune hranjivih materija. Kora od banane se jede u mnogim delovima sveta. Sadrži velike količine vitamina B6 i B12, kao i magnezijuma i kalijuma. Takođe sadrži malo vlakana i proteina.
Ono šta je važno, a to je da treba pažljivo oprati koru od banane pre jela zbog pesticida.
Kore od banane obično se poslužuju kuvane ili pržene, iako se mogu jesti sirove ili staviti u blender sa drugim voćem, iako nisu slatke kao meso banane.
Banane su jedan od najboljih voćnih izvora vitamina B6
Vitamin B6 iz banana vaše telo lako apsorbuje, a banana srednje veličine može osigurati otprilike četvrtinu vaših dnevnih potreba za vitaminom B6.
Vitamin B6 pomaže telu, da:
- proizvodi crvena krvna zrnca,
- metabolizuje ugljene hidrate i masti, pretvarajući ih u energiju,
- ukloni neželjene hemikalije iz jetre i bubrega,
- održava zdrav nervni sistem.
Vitamin B6 je takođe dobar za trudnice, jer pomaže u zadovoljavanju razvojnih potreba njihove bebe.