Palenta za jetru

palenta za jetru

Kukuruz je fleksibilna, celovita žitarica, koja se može jesti ne samo kao kukuruz u klipu (kuvan ili pečen),  kao kokice, već i kao kukuruzno brašno, griz i palenta.

Palenta se tradicionalno povezivala sa Italijom i koristila u raznim jelima te zemlje.

Sada se, međutim, obično jede u mnogim delovima sveta, uključujući Evropu i SAD. Uspešno može zameniti hleb, a domaća palenta ionako je bolja od kupovne, utoliko više, što ju je tako jednostavno pripremiti od tri sastojka koja svi imaju: vode, soli i kukuruznog brašna.

Šta je palenta?

Oblici palente jeli su se još u rimsko doba. Danas se palenta obično radi od žutog kukuruznog brašna, koje se proizvodi od kukuruza, a priprema se kuvanjem u vodi na laganoj vatri.  Za pripremu potrebno je često mešati i polako kuvati. Može se napraviti od fino ili grubo mlevenog kukuruznog brašna.

Instant, ili “brza” palenta, prethodno je obrađena tako da je vreme kuvanja kraće. Često se poslužuje uz razne namirnice poput mesa, ribe i povrća.

Palenta i ishrana

Porcija kukuruznog brašna od palente, od 100 grama, sadrži:

  • 371 kaloriju
  • 8,5 grama proteina
  • 77 grama ugljenih hidrata
  • 6 grama dijetalnih vlakana

Konzumacija palente ima brojne zdravstvene prednosti:

Bez glutena. Budući da je palenta napravljena od sušenog, mlevenog kukuruza, ne sadrži gluten. To znači da je sigurna za osobe s intolerancijom na gluten ili celijakijom, ali uvek je važno pročitati etikete proizvoda kako bi bili sigurni da kukuruzno brašno nije napravljeno u fabrici koja prerađuje proizvode koji sadrže gluten.

Celovita žitarica. Kao i druge celovite žitarice, zrna kukuruza imaju tri dela. To su klica, ljuska i endosperm. Kukuruzno brašno od celovitog zrna ima sva tri dela, što znači da ima visoku nutritivnu vrednost. Ako se ne čuva u frižideru, kukuruzno brašno od celovitog zrna se može lako pokvariti, stoga treba uvek da proverite nalepnicu sa sastojcima kako bi bili sigurni da na kukuruznom brašnu koje kupujete piše “celovito zrno”.

Celovite žitarice su složeni ugljeni hidrati, pa im je potrebno duže da se razgrade. Takođe su bogate dijetalnim vlaknima, što vam pomaže da duže ostanete siti. To smanjuje verovatnost da ćete se prejedati, pa je lakše održavati zdravu telesnu težinu.

Bogata antioksidansima. Kukuruz sadrži antioksidanse koji pomažu u smanjenju ili sprečavanju oštećenja od slobodnih radikala. Neki od ovih antioksidansa su fitonutrijenti, takođe poznati kao fitohemikalije. Oni mogu igrati ulogu u smanjenju rizika od hroničnih bolesti.

Vrše se istraživanja, ali postoje obećavajuće veze između karotenoida u kukuruzu i boljeg imuniteta, kao i zaštite od raka kože.

Palenta snižava holesterol i hidrira jetru

Bilo da se radi o kukuruzu ili heljdi, ova „siromašna“ hrana čisti krv, hidrira jetru, pa čak i regeneriše mišiće, ali samo uz odgovarajuće sastojke.

Kod nas se palenta radi od kukuruznog ili heljdinog brašna, zasitna je, ali ne i hranjiva, a u mnogim slučajevima bi čak stvorila osećaj težine. Zapravo, sve zavisi o sastojcima u kombinaciji sa palentom: dinstano meso, variva i kobasice kuvane na maslacu svakako je čine masnom i kaloričnom, a ako se kombinuje sa proteinima iz mahunarki, rikota sirom, medom i semenkama, palenta postaje celovito i hranjivo jelo, sposobno očistiti krv i tkiva, te pomoći tromom crevu.

Reguliše šećer u krvi

Brašno za zdravu palentu mora biti integralno, organsko, bez GMO-a. Štaviše, kukuruzno brašno bez GMO jedino je koje sadrži proteine i vitamine izvorne biljke. Kukuruzno brašno od celovitog zrna ima dobru količinu vlakana i hrana je s niskim glikemijskim indeksom, koja se postepeno apsorbuje bez podizanja nivoa šećera u krvi.

Reaktivira bubrege i cirkulaciju

Heljdina palenta ima više proteina u odnosu na kukuruznu. Bez glutena, vrlo je bogata mineralima, naročito magnezijumom i manganom, ima dobar procenat vitamina B i E, te aminokiselina poput lizina i triptofana, kojih nedostaje kukuruzu. To je hrana naročito prikladna u slučajevima oporavka. Heljda je i dobar detoksikant: pospešuje otklanjanje zastoja, a zahvaljujući glikozidu, rutinu, jača krvne sudove, čineći ih elastičnijima, što pogoduje celokupnoj cirkulaciji.

Pomaže u prevenciji raka pluća zbog visokog sadržaja beta-kriptoksantina

Palenta može biti uz gotovo sva jela, ali najbolje ju je jesti sa spanaćem, koprivom ili stevijom.

Kukuruz je bogat nezasićenim masnim kiselinama, 85-90%, sadrži mnogo ugljenovodika, skroba, albumina, mnogo vitamina B, E, K, gvožđe, fosfor, magnezijum, cink, kalijum i vlakna.

Ima diuretička, protivupalna i tonik svojstva.

Endokrinolozi smatraju da dnevna konzumacija palente smanjuje za 60% rizik od psihičkih bolesti uzrokovanih poremećajem rada štitnjače.

Palenta je često bila predmet istraživanja stručnjaka, a da nisu uspeli pronaći kontraindikaciju.

Nedavne studije su pokazale da je prosečni životni vek indijanskih plemena koja su jela sirovi ili kuvani kukuruz bio mnogo veći od onih u drugim susednim zajednicama u kojima se nije našao u ishrani.

Palenta je korisna i za one koji pate od gojaznosti, jer ova namirnica izuzetno brzo daje osećaj sitosti, zbog dijetalnih vlakana u svom sastavu.

Palentom se bori protiv stresa, jer je bogata vitaminima B koji deluju na rad nervnog sistema, mišića, srca i proizvodnji crvenih krvnih ćelija.

Zbog sadržaja vitamina E štiti nas od artritisa, snižava nivo holesterola, čime se smanjuje rizik od ateroskleroze i implicitno, srčanog udara.

Obrok od palente je jako zdrav, neguje organizam i čisti creva.

Palenta značajno smanjuje rizik od otkazivanja jetre i ciroze!

Detoksikacijski efekat kukuruznih supstanci olakšava napor jetre da neutrališe otrovne supstance, značajno smanjujući rizik od otkazivanja jetre i ciroze. U populacijama u kojima se svakodnevno konzumira kukuruzna kaša učestalost bolesti jetre je deset puta manja, a deca imaju bolji razvoj.

Kako pripremiti palentu

Uopšteno uzeto, doza je jedna šolja kukuruznog brašna na četiri šolje tečnosti. Ova tečnost može biti voda ili mleko. Dok se kuva, palentu treba povremeno promešati. Konzistencija će biti od supaste do kašaste, zavisno od količine tečnosti koju možete podesiti tokom kuvanja. Za kuvanje palente može biti potrebno od 45 minuta do jedan sat.

Kako bi ubrzali vreme kuvanja, kukuruzni griz možete namočiti u vodu sobne temperature osam do 12 sati pre kuvanja, odnosno najbolje preko noći. Palenta je nakon toga potrebno kuvati samo oko sedam do deset minuta.

Palenta se takođe može pržiti ili peći na roštilju. Nakon kuvanja u vodi, izlijte je u podmazan pleh, ravnomerno je rasporedite, a zatim pokrijte folijom. Ostavite je u frizideru nekoliko sati ili preko noći. Palenta bi se trebala stegnuti u čvrst blok. Zatim je možete naseci i pržiti.

Bazična palenta je prilično zdrava, jer se pravi sa vodom i malo soli. Neki recepti zahtevaju mleko ili pavlaku umesto vode, što će povećati broj kalorija.

Umesto dodavanja soli ili sira za ukus, dodajte bilje i začine poput majčine dušice, peršuna, mirođije, ili šafrana. Pokušajte dodati jogurt da bi palenta bila kremastija.

Ostali ukusni, hranjivi dodaci uključuju pire od povrća ili gljive. Možete da je konzumirate za doručak sa voćem ili orašastim plodovima, zaslađena s malo meda ili javorovog sirupa.